BRAČNI TROKUT Četvrt stoljeća nakon popularne izvedbe s pokerom asova poratnoga splitskog glumišta, Vanča Kljaković ponovno postavlja komediju o bračnom trokutu na splitskom dijalektu Prva ovosezonska premijera Gradskog kazališta mladih, predstava Luigija Pirandella "Čovik, zvir i kripost", u obradi i režiji Vanče Kljakovića, bit će održana u Teatrinu ovoga utorka u 20 sati. Zdravka i Genda U GKM-u su prosudili kako je vrijeme da se nove generacije upoznaju s ovim sjajnim komadom koji je u Splitu svojedobno bio pravi hit, uspješnica u HNK-u koju su više sezona nosili prvaci drame Boris Dvornik, Ivica Vidović te pokojni Josip Genda i Zdravka Krstulović. Ta je predstava igrala osamdesetih godina, a također ju je postavio Vanča Kljaković koji se sada prihvatio i nove verzije za GKM. Kljaković se, dakako, poslužio nekadašnjim iskustvima i koristio je tekst koji je čakavizirao prije dvadesetak godina, a u ovoj komediji iz građanskog života s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, smještenoj u Split, danas igraju Vladimir Davidović, Filip Radoš, Jasmina Žiljak, Franko Strmotić, Vinko Mihanović, Jolanda Tudor, Nada Kovačević i polaznici Dječjeg dramskog studija GKM-a. Scenu i kostime osmislila je Vida Tućan u duhu ondašnjeg vremena, a priča se temelji na klasičnom ljubavnom trokutu. Tu je gospođa zapostavljena u braku, prilično sirov muž te nervozan, osjećajan ljubavnik. Neplaniranu trudnoću u ovom će slučaju trebati nekako opravdati, a ključno je rješenje u torti začinjenoj afrodizijakom. Svojedobno je predstava "Čovik, zvir i kripost" stekla status prave splitske predstave upravo zahvaljujući dijalektizaciji, baš kao i "Šjora File", jedna od najdugovječnijih na splitskoj sceni. Redatelj Kljaković o tome kaže: - Davno iskustvo s De Fillippom i "Filumenom Marturano", koja je ovdje postala "Šjora File", uvjerilo nas je koliko dijalektizacija može komad učiniti bližim, neposrednijim i čitljivijim ovdašnjem gledatelju. Kod Pirandella pak dijalekt nije samo u toj službi, nego omogućava da se fina struktura komada, njegova intimnost i sudbonosnost, njegova lica, prizori i sukobi sagledaju u svoj svojoj golotinji, odnosno, u dvostrukosti ili čak trostrukosti svoje prirode.