Srbija i Republika Srpska duguju Hrvatskoj 31,2 teravat električne energije, što gotovo odgovara dvogodišnjoj potrošnji električne energije u Hrvatskoj, javlja Poslovni dnevnik. Dug je nastao zbog energetske politike biše Jugoslavije u kojoj su se elektrane uglavnom gradile u Bosni i Hercegovini i Srbiji, jer su imale lakši pristup glavnome energentu, ugljenu. Hrvatska je davala novac za gradnju elektrana, a za uzvrat dobivala kreditne ili vlasničke aranžmane u njihovim elektranama, objasnio je predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak. Na području BiH djeluju tri elektroprivrede: Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, Elektroprivreda hrvatske zajednice Herceg Bosne te Elektroprivreda Republike Srpske (EP RS) HEP je s Elektroprivredom BiH na ime duga električne energije proizvedene u elektranama Kakanj i Tuzla, čiju je izgradnju sufinancirala Hrvatska, uspio sklopiti ugovor o isporuci jednog teravata električne energije godišnje po cijeni od 34 eura za megavat. Sporazum se nije postigao s Elektroprivredom Republike Srpske koja duguje energiju iz hidroelektrane Dubrovnik na rijeci Trebišnjici i termoelektrane Gacko. EP RS ponudila je HEP-u udio od 22 posto što su HEP-u odbili jer smatraju da im pripada 50 posto. HEP s Elektro privredom Srbije do sada nije uspostavio nikakav kontakt tako da ne mogu reći kada i kako će se taj dug realizirat. No, u HEP-u se nadaju da će zbog želje obje države da postanu članovice Europske unije i to pitanje biti riješeno. Hrvatskoj trenutno nedostaje 15 posto energije, pa bi se vraćanjem dugova riješilo problem nedostatka energije dok se ne izgrade novi energetski kapaciteti.