Po kalendaru je zima, iako se to ne bi dalo zaključiti prema temperaturama koje nas okružuju, ne samo ovih siječanjskih dana, već iz godine u godinu. Svakim danom sve više uživamo u proljetnim temperaturama koje se penju i iznad dvadeset stupnjeva Celzijusa. Na drveću izbijaju pupovi, a Toplana i dalje ''nenormalno'' grije . Globalno zagrijavanje je pojava stalnog rasta srednje temperature planeta Zemlje, prouzrokovanog sve većim ispuštanjem štetnih plinova u Zemljinu atmosferu. Čovjek još od 19. stoljeća konstantno narušava prirodnu ravnotežu plinova, a prvo povećanje ukupne temperature planeta uočeno je već podesetih godina prošlog stoljeća. Ugljični-dioksid koji nastaje sagorijevanjem ugljika i nafte u Zemljinoj atmosferi, zajedno sa ostalim plinovima, formira sloj koji zadržava sunčevu toplinu poput stakla u stakleniku. Tokom cijelog stoljeća emisija ugljičnog-dioksida je stalno bila u porastu, što je rezultiralo pregrijavanjem zemlje i radikalnim klimatskim promijenama. Podaci koje su 33 vlade predale tajništvu za klimu Ujedinjenih naroda u Bonnu pokazuju da je emisija ugljičnog dioksida, odgovorna za globalno zagrijavanje, tijekom 2005. godine narasla na 15,1 milijardu tona. Rekorder je Amerika, industrijska velesila koja nije potpisala Protokol iz Kyota. Taj protokol traži od država da uklone ugljični dioksid iz atmosfere sađenjem šuma, te promjenama u načinu eksploatacije zemljišta. Isto tako zahtijeva se i smanjenje samog zagađivanja atmosfere ugljičnim dioksidom. Ideja se čini predivnom, ali u sebi ima jednu fatalnu grešku. Naime, nitko nije u stanju izmjeriti u kojoj mjeri šume i ostale biljke apsorbiraju ugljični dioksid, niti što se događa s ugljikom nakon što šume izrastu i nestanu. Nekoliko država, uključujući Rusiju, gdje je emisija pala otkako je propao Sovjetski Savez, još nisu predale podatke pa nije moguć potpuni pregled emisija industrijskih zemalja, no i postojeći podaci pokazuju da bi se svijet mogao suočiti s katastrofom nesagledivih razmjera.