Na stavove ljudi o prehrani od najranije povijesti djelovali su njihovi religijski stavovi, društveni običaji i različita individualna uvjerenja. Tragove tog naslijeđa osjećamo i danas, ali uz značajan utjecaj spoznaja i otkrića do kojih je tijekom posljednjih nekoliko desetljeća doveo razvoj moderne znanosti.
1. Pravilno se hraniti znači skupo se hraniti
Krivim i pomalo "snobovskim" razmišljanjem prema kojemu je cijena proizvoda ujedno i garancija kvalitete, možemo se odreći dobrog, zdravog i jeftinog obroka. Takve predrasude definitivno moramo odbaciti, a to je vrlo lako na primjeru, od strane Svjetske zdravstvene organizacije prepoznate i preporučene, mediteranske prehrane. Među najskupljim namirnicama koje su temelj ove prehrane često se ističe riba. Potpuno pogrešno stajalište! Primjerice, plava riba u potpunosti zadovoljava stroge nutritivne i dijetetičke kriterije, i pri tome, najčešća i najjeftinija srdela, nalazi se na samom vrhu "top liste" nutricionistički visoko vrijednih namirnica.
2. Suho voće nije dobro kao svježe
Jedna od preporuka za pravilnu prehranu upućuje na dnevni unos pet serviranja voća i povrća. Pri tome, preporuka uključuje sušeno, konzervirano, smrznuto voće, voćne sokove, jednako kao i svježe voće.
Iako osušeno, voće još uvijek uspijeva zadržati niz dobrih sastojaka i čimbenika blagotvornih za zdravlje. Sušeno voće popularni je međuobrok velikog broja sportaša, pogotovo onih koji sudjeluju u sportovima koji iziskuju velike napore.
Dobar je izvor energije, sadržava značajne količine željeza, kalija, selena te značajne količine minerala i prehrambenih vlakana - što je svakako bolje od velikog broja slatkiša. Sušeno voće može pomoći osobama koje pate od konstipacije, sadržaj vlakana čini ga blagim laksativom, kao i osobama koje imaju anemiju, zbog značajnog sadržaja željeza. Također, zbog sadržaja kalcija, svrstava se u namirnice koje se preporučuju u svrhu prevencije osteoporoze.
3. Kuhanjem povrće gubi sve nutrijente
Točno je da gubici nutrijenata ovise o načinu obrade (temperatura, prisutnost kisika, svjetlo, voda, pH, trajanje termičke obrade) i vrsti namirnice.
Kulinarsku obradu najteže podnose vitamin A (povrće kuhanjem gubi 67%), vitamin C je vrlo osjetljiv na termičku obradu (savjet: povrće kuhati u što manje vode, a zamrznuto povrće ne odmrzavati prije kuhanja), folacin (gubici 60 % zbog njegovog prelaska u vodu za kuhanje) i B1 (gubici su 20-80 %, posebno je osjetljiv na lužnati pH; upotreba praška za pecivo za kolače i čokoladne proizvode uzrokuje gubitke > 50 %).
Niacin, biotin i pantotenska kiselina su prilično stabilni, a stabilnost nekih vitamina prilikom kulinarske obrade nije dovoljno istražena, posebno za vitamine D i K.
No, s druge strane, neki za zdravlje organizma vrlo vrijedni antioksidasi poput beta-karotena (mrkva), likopena (rajčica), luteina (špinat) i dr. karotenoida koji su odgovorni za pigmentaciju biljke, u organizmu imaju bolju iskoristivost ukoliko ih unosimo putem kuhanih namirnica. Stoga, kako bi smo uistinu iskoristili sve blagodati koje nam povrće nudi, najbolje je u jelovnik podjednako uključiti kuhano i svježe povrće.
4. Većina soli u našoj prehrani je kuhinjska sol koju dodajemo pri pripremi jela
Količina soli koju unosimo ovisi o individualnim prehrambenim navikama. Najćešće 20 % ukupnog dnevnog unosa soli potječe od namirnica koje prirodno sadrže sol, primjerice jaja, meso i riba. Naknadnim dosoljavanjem hrane kuhinjskom solju unesemo oko 15% ukupno unesene soli. Ostatak od 75% ukupno unesene soli, potječe od procesiranih namirnica koje najčešće niti ne percipiramo kao slane jer sol prisutna u tim namirnicama oku nije vidljiva.
Iako još uvijek u potpunosti nije razjašnjena uloga soli u razvoju određenih bolesti i stanja, postoji pretpostavka da se organizam ipak nije u potpunosti uspio prilagoditi količini soli koju unosi današnji čovjek, a koja je 10 do 50 puta veća od količine koje je unosio njegov predak. Od tuda i potječu brojne preporuke za smanjenjem unosa soli.
Kako smanjiti unos soli
# Prilikom kuhanja, umjesto soli, hrani dodajte začine
# Ne solite dodatno kuhanu hranu. U početku će Vam hrana biti bezukusna, no s vremenom ćete se prilagoditi novim okusima i shvatiti da nema potrebe za dosoljavanjem
# Izbjegavajte namirnice bogate solju, primjerice, čips, slane krekere, sve vrste namirnica u rasolima
5. Špinat je izvanredan izvor željeza u prehrani
Veliki broj onih koji su odrasli gledajući Popaja kako svoje mišiće jača špinatom uvjereni su da ga upravo željezo sadržano u šipnatu čini snažnim. Istina, špinat sadrži značajne količine željeza, no sadrži i oksalate, tvari koje otežavaju apsorpciju željeza u tijelu.
Drugim riječima, iako ovo povrće sadrži značajne količine željeza, naše ga tijelo ne može iskoristiti u najboljoj mjeri.
Ipak, špinat je jedna od nutritvno najvrijednijih namirnica iz skupine povrća te njegovu vrijednost treba naglašavati kroz obilje drugih nutrijenata. Naime, špinat je izvanredan izvor vitamina C, luteina i beta-karotena. Nadalje, 1 šalica kuhanog špinata osigurava oko 1000% dnevnih potreba za vitaminom K, 65.6% dnevnih potreba za folnom kiselinom te oko 40% dnevnih potreba za magnezijem. Istraživači su u špinatu identificirali 13 različitih flavonoida koji imaju antioksidativno djelovane. Upravo ovakav njegov nutritivni profil čini ga važnim saveznikom u zaštiti od karcinogenih i kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze, te očuvanju zdravlja mozga i očiju.
Mojevijesti MojeVijesti su web stranice sa sadržajem kojega isključivo stvaraju korisnici (surferi). To znači da sve što možete pročitati na MojeVijesti, svaki članak i vijest, je dodao netko od Vas, možda čak i Vi.
RSS feedovi
Komentari